Blagdan Velike gospe ili svetkovina Uznesenja Blažene djevice Marije je državni blagdan koji se obilježava 15. kolovoza. Na taj dan vjernici iz cijele hrvatske odlaze hodočastiti u marijanska svetišta. Na Veliku Gospu katolici se prisjećaju da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u nebo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!” Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Hrvati su oduvijek štovali Blaženu Djevicu Mariju i u teškim vremenima i nevoljama molili su joj se za pomoć. Zazivali su je kroz povijest i fidelissima advocata Croatiae (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Hodočašća u marijanska svetišta Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta.
Svetišta
U Sinju, jednom od najvećih hrvatskih marijanskih svetišta, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza, slavi se posebno svečano. Nepregledno mnoštvo hodočasnika dolazi u Sinj sa samo jednim ciljem – kleknuti i sklopiti ruke pred Čudotvornom Gospom Sinjskom.
Jedno od mjesta hodočašća je Aljmaš, vrlo popularno za ljude u području Slavonije, ali i šire u Hrvatskoj. Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu je najznačajnije marijansko svetište u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, ali i u cijeloj Slavoniji.
